• 19.1%

    stopa nezaposlenosti

  • 20%

    žena u Hrvatskom saboru

  • 76

    očekivano trajanje života pri rođenju

  • 1.46

    stopa totalnog fertiliteta

  • 440

    zaštićena područja prirode

  • 61

    korisnika interneta na 100 stanovnika

O Hrvatskoj

Uvod

Djevojčica u ličkoj narodnoj nošnji
Djevojčica u ličkoj narodnoj nošnji./Foto: Nena Lukin

Hrvatska je 1991. godine stekla neovisnost od Jugoslavije. Raspad bivše države odvijao se uz oružani sukob, te se Hrvatska borila u Domovinskom ratu od 1991. do 1995. Hrvatska je danas parlamentarna demokracija, na raskrižju srednje Europe, Balkana i Mediterana. Prema popisu stanovništva iz 2011. Hrvatska ima 4,4 milijuna stanovnika. Zemlja je podijeljena u 20 županija i Grad Zagreb koji je ujedno glavni i najveći grad. Hrvatsko gospodarstvo uglavnom se oslanja na jadransku obalu, velike poljoprivredne površine, značajne izvore svježe vode te prometnu infrastrukturu.

Povijest

Dubrovnik
Stare dubrovačke zidine./Foto: Inia Herenčić

Teritorij koje danas čini Hrvatsku bio je dio austro-ugarske monarhije do završetka Prvog svjetskog rata. 1918. godine, Hrvati, Srbi i Slovenci formirali su kraljevsto koje nakon 1929. godine nosi naziv Jugoslavija. Poslije Drugog svjetskog rata, Jugoslavija je postala savezna nezavisna komunistička država pod snažnim vodstvom maršala Tita. Iako je Hrvatska proglasila svoju neovisnost od Jugoslavije 1991. godine, četiri godine je trajala sporadična, gorka borba prije nego što je okupatorska srpska vojska napustila hrvatski teritorij zajedno s većinom etničkog srpskog stanovništva. Pod nadzorom UN-a, posljednja srpska enklava u istočnoj Slavoniji vraćena je Hrvatskoj 1998. godine. U travnju 2009., Hrvatska se pridružila NATO-u, a u srpnju 2013. postala je članica Europske unije.

Izazovi

Zadar
Odraz zadarskih znamenitosti u lokvi vode./Foto: Jerolim Vulić

Hrvatska je u gospodarskoj krizi od 2009. godine, a 2012. godina nije donijela  nikakav oporavak. BDP je pao za 1,8%, nakon stagnacije u 2011. i pada od 1,2% u 2010. i 5,9% u 2009. godini. Produljena kriza povećala je registriranu nezaposlenost na 21,1% u prosincu 2012. Posebno su pogođeni mladi - 40% mlađih od 25 godina je bez posla, a više od polovice njih traži posao dulje od godinu dana.

 

Potrajala gospodarska kriza i dugovječne strukturne slabosti naglašavaju razvojne izazove s kojima se suočavaju čak i relativno prosperitetne zemlje. Hrvatski BND po glavi stanovnika iznosi USD 13.748 te smješta Hrvatsku u kategoriju gospodarstva visokog dohotka. Međutim, gospodarska slabost, regionalne razlike, te institucionalni nedostatci upućuju na potrebu za daljnom razvojnom pomoći.

 

Hrvatske gospodarske neprilike upućuju na šire europske slabosti. Međutim, mnogi problemi proizlaze iz dugogodišnje neuspješne politike pokretanja reformi kojima bi se povećala konkurentnosti i potakla ulaganja te otvorila nova radna mjesta. Hrvatsko poslovno okruženje je i dalje teško.

 

Zemlja se nalazi na 84. mjestu od 185 zemalja na ljestvici Doing Business Svjetske banke o uvjetima poslovanja. Ta pozicija je niža od one koju ima bilo koja trenutna članica EU-a i mnogi susjedi u jugoistočnoj Europi. Državno vlasništvo i dalje dominira; socijalne olakšice su slabo usmjerene; birokracija guši čak i najjednostavnije transakcije; zakoni o radu i dalje su vrlo restriktivni. Stopa sudjelovanja radne snage, od samo 53%, najniža je u Europi - niža čak i od Grčke.

 

Kako zaduživanje postaje teže, a rast i dalje neuhvatljiv, Hrvatska bi mogla biti prisiljena napraviti drastične rezove u zapošljavanju i potrošnji u javnom sektoru, poput drugih zaduženih europskih zemalja. Turizam je ostao glavna nada za rast. Broj zabilježenih posjetitelja se znatno povećao 2012. godine, ali su prihodi porasli tek neznatno i nisu potakli rast šireg gospodarstva.

 

U ovim uvjetima, fondovi EU-a sve se više doživljavaju kao hrvatski spas, posebice u prevladavanju regionalnih nejednakosti i pružanju pomoći ratom pogođenim područjima. Nakon pridruživanja Europskoj uniji, Hrvatskoj će biti na raspolaganju 1,5 milijardi eura godišnje. Međutim, zahtjevi EU-a su rigorozni, a pripreme kasne. Postoji rizik da će Hrvatska, kao i druge nove članice prije nje, naići na velike prepreke kod iskorištavanja sredstava iz fondova EU.

Uspjesi

Motovun
Grad Motovun u Istri. /Foto: Inia Herenčić

Referendum iz siječnja 2012. godine stavio je pečat odobrenja na hrvatskom pristupnom ugovoru za EU koji je vlada u odlasku potpisala nakon šest godina napornih pregovora, u prosincu 2011. Hrvatska je postala članicom EU-a 1. srpnja 2013.

 

Hrvatska je u procesu prelaska iz zemlje primateljice razvojne pomoći u zemlju pružateljicu pomoći. Obilježivši 20 godina neovisnosti te s perspektivom članstva u EU od sredine 2013., Hrvatska teži većoj ulozi u međunarodnim tijelima, uključujući i UN. Iako su joj državna financijska sredstva ograničena, Hrvatska je bogata iskustvima koja su relevantna za druge zemlje, pogotovo vezano za prevladavanje posljedica ratnih sukoba te iskustvo prolaska kroz mukotrpan proces europskih integracija.

 

Prema globalnom indeksu društvenog razvoja za 2013. godinu, tzv. HDI (Human Development Index), Hrvatska zauzima 47. mjesto od 187 zemalja, što je svrstava u skupinu zemalja "vrlo visokog društvenog razvoja." Time je Hrvatska na popisu smještena ispod većine sadašnjih država članica Europske unije (EU), uključujući Sloveniju (na 21. mjestu), Češku (28. mjesto), Estoniju (33. mjesto), Slovačku (35. mjesto), Mađarsku (37. mjesto), Poljsku (39. mjesto), Litvu (41 mjesto) i Latviju (44. mjesto). No, Hrvatska je ujedno na popisu smještena ispred Rumunjske (56. mjesto) i Bugarske (57. mjesto), kao i ispred zemalja u susjedstvu – Crne Gore (52. mjesto), Srbije (64. mjesto), bivše jugoslavenske republike Makedonije (78. mjesto) te Bosne i Hercegovine (81. mjesto), koje su se našle u kategoriji "visokog društvenog razvoja".

 

Premda je Hrvatska ostvarila jake rezultate u dva pokazatelja (bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika te očekivana životna dob u trenutku rođenja), sveukupni položaj zemlje kvare postignuća u sferi obrazovanja, uključujući prosjek od samo 9,8 godina školovanja za odrasle osobe starije od 25 godina. Štoviše, kad se u izračun uključi i dubina nejednakosti, rezultat Hrvatske pogoršava se za 15,1%.

 

Hrvatska se spominje u kontekstu skupine rastućih ekonomija koje se postupno pretvaraju u pružatelje razvojne pomoći, a ta skupina uključuje i Kazahstan, Rusiju i Tursku. Te rastuće ekonomije zajedno su tijekom 2011. godine pružile pomoć u vrijednosti koja premašuje četiri milijarde dolara. Ti novi donatori ujedno su aktivni i u dijeljenju iskustava i znanja sa zemljama s kojima dijele zajedničku povijest.

Country flag
Country map
Statistika
Glavni grad
Zagreb
Stanovništvo
4,417,781
Area (u km²)
56,594
Površina (u mi²)
21,851
Jezik
Hrvatski
Stopa rizika od siromaštva
20,6 %
Dohodak po glavi stanovnika
USD 13,748
Indeks društvenog razvoja
47. mjesto od 187 zemlje
 

Sources: Državni zavod za statistiku (Zagreb, 2012.); Izvješće o društvenom razvoju za 2013. godinu