• 16.1%

    stopa nezaposlenosti

  • 24%

    žena u Hrvatskom saboru

  • 78

    očekivano trajanje života pri rođenju

  • 1.5

    stopa totalnog fertiliteta

  • 417

    zaštićena područja prirode

  • 65

    korisnika interneta na 100 stanovnika

O Hrvatskoj

Uvod

Djevojčica u ličkoj narodnoj nošnji
Djevojčica u ličkoj narodnoj nošnji./Foto: Nena Lukin

Hrvatska je 1. srpnja 2013. postala punopravna članica Europske unije. Prema popisu stanovništva iz 2011. Hrvatska ima 4,2 milijuna stanovnika. Zemlja je podijeljena u 20 županija i Grad Zagreb koji je ujedno najveći i glavni grad. Najvažnija gospodarska grana je turizam, dok su prije recesije važnu ulogu imale prerađivačka i petrokemijska industrija. Potencijal domaćeg gospodarstva leži u obnovljivim izvorima energije vjetra, hidroenergije i solarne energije, velikim poljoprivrednim površinama, značajnim izvorima svježe vode i prometnoj infrastrukturi.

Povijest

Dubrovnik
Stare dubrovačke zidine./Foto: Inia Herenčić

Teritorij koje danas čini Hrvatsku bio je dio austro-ugarske monarhije do završetka Prvog svjetskog rata. Godine 1918. godine, Hrvati, Srbi i Slovenci formirali su kraljevsto koje nakon 1929. godine nosi naziv Jugoslavija. Poslije Drugog svjetskog rata, Jugoslavija je postala savezna nezavisna socijalistička država pod snažnim vodstvom maršala Tita. Iako je Hrvatska proglasila svoju neovisnost od Jugoslavije 1991. godine, četiri godine trajao je Domovinski rat, prije nego što je okupatorska srpska vojska napustila hrvatski teritorij zajedno s većinom etničkog srpskog stanovništva. Pod nadzorom UN-a, posljednja srpska enklava u istočnoj Slavoniji vraćena je Hrvatskoj 1998. godine. U travnju 2009., Hrvatska se pridružila NATO-u, a u srpnju 2013. postala je članica Europske unije.

Izazovi

Zadar
Odraz zadarskih znamenitosti u lokvi vode./Foto: Jerolim Vulić

Nakon šest godina uzastopne recesije, u 2015. godini, Hrvatska je doživjela ekonomski rast od 1,2 posto u drugom tromjesječju 2015., čemu je prethodio rast od 0,5 posto u prvom tromjesečju ove godine. Na gospodarstvo je utjecao oporavak domaće potražnje zbog niskih cijena robe, ali i oporavak eurozone. Noviji ekonomski podaci odaju mješovitu sliku gospodarstva: stopa registrirane zaposlenosti pala je u srpnju na 15,9 posto što je najniža razina u posljednjih šest godina, no bruto inozemni dug krajem ožujka ove godine iznosio je 108,4 posto na kraju 2014. Alarmantni rast inozemnog duga ističe potrebu za što hitnijom provedbom strukturnih reformi. Nezaposlenost mladih je na 43,10%, čime se Hrvatska svrstava među EU zemlje s najvećom nezaposlenošću mladih.

Potrajala gospodarska kriza i dugovječne strukturne slabosti naglašavaju razvojne izazove s kojima se suočavaju čak i relativno prosperitetne zemlje. Hrvatski BND po glavi stanovnika iznosi USD 13.994 te smješta Hrvatsku u kategoriju gospodarstava visokog dohotka. Mnogi problemi proizlaze iz dugogodišnje neuspješne politike pokretanja reformi kojima bi se povećala konkurentnost i potaknula ulaganja te otvorila nova radna mjesta. Hrvatsko poslovno okruženje je i dalje teško.

Zemlja se nalazi na 88. mjestu od 185 zemalja na ljestvici Doing Business Svjetske Banke o uvjetima poslovanja, niže od bilo koje trenutne članice EU, ali i susjednih zemalja jugoistočne Europe. Državno vlasništvo i dalje dominira; socijalne olakšice su slabo usmjerene; birokracija guši čak i najjednostavnije transakcije; zakoni o radu i dalje su vrlo restriktivni. Stopa sudjelovanja radne snage, od samo 51%, najniža je u Europi - niža čak i od Grčke.

Turizam je i dalje glavna nada za daljnji rast u 2015. i 2016. Turizam je u 2014. generirao 7,4 milijardi eura prihoda, što je iznosilo 17,2 posto ukupnog godišnjeg BDP-a. Iako su brojke porasle za 2,8 posto u 2014. godini, u usporedbi s 2013., one su još uvijek ispod razina na kojima su bile prije početka recesije 2008. godine.

U tim uvjetima, sredstva EU se sve više vide kao spas za Hrvatsku, osobito u rješavanju nezaposlenosti, pokretanju gospodarstva i prevladavanju regionalnih razlika. Hrvatska ima na raspolaganju više od 80 milijardi kuna iz EU strukturnih i investicijskih fondova za programsko razdoblje između 2014 – 2020. Međutim, kapaciteti ključnih dionika na lokalnoj razini, u županijama i općinama ostaju slabi i nedovoljni za izradu kvalitetnih projekata, podnošenje zahtjeva za financiranje i provedbu projekata.

Uspjesi

Motovun
Grad Motovun u Istri. /Foto: Inia Herenčić

Od 1. srpnja 2013. godine, Hrvatska je postala 28. članica EU-a nakon desetljeća provođenja reformi potrebnih za usklađivanje sa zakonima i standardima EU. Ulazak u EU jača stabilnost u cijeloj regiji zapadnog Balkana te proširuje područje gdje se primjenjuju EU standardi, bilo u energetici, transportu ili zaštiti okoliša.

Iako su joj državna financijska sredstva ograničena, Hrvatska je bogata iskustvima koja su relevantna za druge zemlje, pogotovo vezano za prevladavanje posljedica ratnih sukoba te iskustvo prolaska kroz mukotrpan proces europskih integracija.

Prema globalnom indeksu društvenog razvoja za 2014. godinu ili Human Development Indexu (HDI) Hrvatska zauzima 47. mjesto od 187 zemalja što je svrstva u kategoriju zemalja "vrlo visokog ljudskog razvoja". Hrvatska se sa 47. mjestom našla ispod prosjeka ostalih visokorangiranih zemalja, uključujući Sloveniju koja se nalazi na 25. mjestu, Češku na 28., Slovačku na 37. mjestu i Mađarsku na 43. mjestu. No, bolje je rangirana od ostalih država Jugoistočne Europe koje pripadaju skupini zemalja s visokim indeksom društvenog razvoja, kao što su Rumunjska na 54. mjestu, Bugarska koja je na 58. mjestu, Srbije na 77. mjestu, Bivše jugoslavenske Republike Makedonije na 84. mjestu te Bosne i Hercegovine koja se nalazi na 86. mjestu.

Očekivano trajanje životnog vijeka u Hrvatskoj je 77 godina, a dohodak po stanovniku iznosi 19,025 američka dolara. Izvještaj također navodi da se Hrvati prosječno školuju 11 godina, dok je očekivano trajanje školovanja 14,5 godina.

Što se tiče novih izazova, krajem ove godine ili najkasnije do veljače iduće, u Hrvatskoj će se održati parlamentarni izbori, no stručnjaci su oprezni pri ocjeni hoće li dovesti do promjena u gospodarstvu.

Country flag
Country map
Statistika
Glavni grad
Zagreb
Stanovništvo
4,284,889
Area (u km²)
56,594
Površina (u mi²)
21,851
Jezik
Hrvatski
Stopa rizika od siromaštva
19,5 %
Dohodak po glavi stanovnika
USD 13,994
Indeks društvenog razvoja
47. mjesto od 187 zemlje
 

Sources: Državni zavod za statistiku (Zagreb, 2014.); Izvješće o društvenom razvoju za 2014. godinu