6 Osigurati održivost okoliša

Gdje smo


Emanuel Begic: Kisele kiše (natječaj dječjih crteža na temu Milenijskih ciljeva razvoja, UNDP, 2004.)

Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske identificira osam ključnih izazova na kojima je potrebno djelovati, transformirati i usmjeravati Republiku Hrvatsku prema održivom razvoju : 1. poticaj rasta broja stanovnika Republike Hrvatske; 2. okoliš i prirodna dobra; 3. usmjeravanje na održivu proizvodnju i potrošnju; 4. osiguravajuću socijalnu i teritorijalnu koheziju i pravdu, 5. postizanje energetske neovisnosti i rasta učinkovitog korištenja energije; 6. jačanje javnog zdravstva; 7. povezivanje Republike Hrvatske;  8. zaštitu Jadranskog mora , obalno područja i otoka .

Zbog svog specifičnog geografskog položaja na razdjelnici između nekoliko biogeografskih regija i zbog svojih karakterističnih ekoloških , klimatskih i geomorfoloških uvjeta , Hrvatska je jedna od najbogatijih europskih zemalja po biološkoj raznolikosti. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta, uključujući i značajan broj endemskih vrsta. Broj poznatih vrsta u Hrvatskoj je oko 38.000, iako se procjenjuje da je taj broj mnogo veći (50.000 do  100.000).

Državni zavod za zaštitu prirode ( DZZP ), kao stručna ustanova za zaštitu prirode u Hrvatskoj, radi na uspostavi i provedbi inventarizacije svih sastavnica biološke raznolikosti, što je rezultiralo objavljivanjem IUCN crvenog popisa gljiva, životinja, biljaka i vrsta te IUCN crvene knjige za neke taksonomske skupine flore i faune.

U 2007, usvojena je uredba o proglašenju ekološke mreže. Ekološka mreža definira se kao sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja koja imaju uravnotežene biogeografso širenje, čime značajno doprinose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. Ekološka mreža odražava bogatstvo biološke raznolikosti Hrvatske i kao takva , ona obuhvaća 47% kopna i 39% morskog teritorija Republike Hrvatske, uključujući i dva koridora: koridor za morske kornjače te koridor Palagruža - Lastovo - Pelješac (migracijsko područje važno za ptice).

U odnosu na broj stanovnika bez adekvatne vodoopskrbe i odvodnje, u odnosu na 2005, došlo je do povećanja udjela priključenosti stanovništva na sustav javne odvodnje (2005 - 76%, 2008 - 80 %), kao i povećanje udjela stanovništva priključenog  na sustav javne odvodnje s odgovarajućim pročišćavanjem otpadnih voda (2005 - 15% , 2008 - 27 % ).

Ciljevi Strategije upravljanja vodama su sistematizirani prema osnovnim vodoprivrednim djelatnostima od javnog interesa: zaštite od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda, javne vodoopskrbe i zaštite voda.

Podaci obalnih voda su praćeni tijekom mnogih godina na riječnim ušćima, na javnim sustavima odvodnje i industrijskim drenažama. Cilj ispitivanja je praćenje utjecaja onečišćenja s kopna , otkrivanje mogućih promjena uzrokovana prirodnim procesima antropogenih utjecaja, te pružanje osnove za planiranje i poduzimanje mjera za smanjenje zagađenja . Nadalje, provodi se sustavno praćenje priobalnih voda na području srednjeg i južnog Jadrana,  u odnosu na ekološkei kemijske kriterije. U razdoblju 2004 - 2008,ekološko stanje najvećeg dijela akvatorija Republike Hrvatske se može ocijeniti s najvišom ocjenom, odnosno vrlo dobrom.

Šume i ostala šumovita zemljišta obuhvaćaju gotovo polovicu kopnenenog područja, 2 688 687 ha ili 47,5 % (Šumsko gospodarski plan Republike Hrvatske, 2006-2015). Državnim šumama upravlja praksa „u blizini prirode“ s ciljem prirodne obnove te u skladu s načelima održivog upravljanja. Zahvaljujući tim praksama, javno poduzeće „Hrvatske šume „ obnovilo je u 2007certifikat za FSC skupinu , u razdoblju od 5 godina, koji uvjerava da uprava šuma, na temelju svoje nadležnosti, održava ekološke, socijalne i ekonomske standarde.

Ciljevi održivog gospodarenja šumama , kroz prizmu ekonomske politike, predstavljaju opće korisne funkcije šuma, kao što su - zaštita tla od erozije vode i vjetra, pročišćavanje vode perkolacijom kroz šumsko tlo i opskrba podzemnih tokova i izvora pitke vode, stvaranje povoljnog utjecaja na klimu i poljoprivredne aktivnosti, pročišćavanje zagađenog zraka, očuvanje biološke raznolikosti, biljni genofond vrsta, ekosustava i krajobraza, ublažavanje atmosferskog «efekta staklenika » sekvestracije ugljika i okoliša obogaćenog kisikom, itd.

Održivo gospodarenje šumama od drveta i nedrvnih proizvoda omogućuje gospodarski razvoj u aktivnostima koje se prvenstveno oslanjaju na šumarstvo (drvna industrija , turizam, lov , i sl. ) te poticanje razvoja u ostalim djelatnostima, osobito u ruralnim područjima RepublikeHrvatske (energija, prijevoz , apoteka , itd. ).

Također treba istaknuti da je tijekom posljednjih 5 godina ,Republika Hrvatska ulagala dodatna sredstava za prevenciju i  gašenja šumskih požara (Hrvatska je pojačala zračne vatrogasne flote, vozila i inženjering ).

U razdoblju između 2006 i 2009 propisi koji reguliraju gospodarenje posebnim kategorijama otpada stupaju na snagu . Na temelju donesenih propisa i sustava za gospodarenje posebnim kategorijama otpada su osnovana u skladu s „onečišćivač plaća“. Nadalje , kako bi se informirala javnost i podgla svijest o potrebi za odvojenim prikupljanjem otpada, javna kampanja se provodi kroz medije.

Aktivnosti UNDP-a u Hrvatskoj

1.43 years
remaining
until 2015

1990 2015
Targets for MDG7
  1. Integrate the principles of sustainable development into country policies and programmes; reverse loss of environmental resources
  2. Reduce biodiversity loss, achieving, by 2010, a significant reduction in the rate of loss
    • Proportion of land area covered by forest and proportion of species threatened with extinction
    • CO2 emissions, total, per capita and per $1 GDP (PPP)
    • Consumption of ozone-depleting substances
    • Proportion of fish stocks within safe biological limits
    • Proportion of total water resources used
    • Proportion of terrestrial and marine areas protected
  3. Reduce by half the proportion of people without sustainable access to safe drinking water and basic sanitation
    • Proportion of population using an improved drinking water source
    • Proportion of population using an improved sanitation facility
  4. Achieve significant improvement in lives of at least 100 million slum dwellers, by 2020
    • Proportion of urban population living in slums