FOTO: GORDANA DRAGIČEVIĆ/ZELENA MREŽA AKTIVISTIČKIH GRUPA (ZMAG)

Sadnja urbanih vrtova, korištenje slame i blata kao građevnih materijala, vožnja bicikla – neki su od prijedloga predstavljenih tijekom javne rasprave u Zagrebu čiji je cilj bio ukazati na načine na koje pojedinci mogu pomoći smanjenju emisija stakleničkih plinova i stvaranju niskougljičnih gradova. 

Istaknuto

  • Smanjenje emisija stakleničkih plinova zahtijeva temeljne promjene društva i ekonomije tijekom dugog vremenskog razdoblja.

Izgaranje fosilnih goriva dovelo je do koncentracije ugljika u atmosferi veće nego ikada prije, nedavno prelazeći 400 ppm (parts per million). Takva razina koncentracije je već rezultirala povećanjem temperature od 0.8°C od 1990, a predviđa se da će dovesti do daljnjeg povećanja između 3.7°C i 4.8°C do kraja stoljeća.


Utjecaj visokih koncentracija ugljika nije ograničen na visoke temperature nego obuhvaća širok raspon utjecaja na okoliš, uključujući sve češće ekstremne vremenske nepogode poput snažnih kiša i poplava, kao i tople zime bez snijega. Europa i Amerika su iskusile te utjecaje posljednjih nekoliko mjeseci, posebno nedavno kroz nezapamćene poplave na slivu rijeke Save u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji.

Znanstvenici i političari se slažu kako je jedini način za smanjenje koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi na ‘sigurnu’ razinu od 350 ppm (parts per million) neodgodivi globalni pomak od korištenja fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, uvođenjem mjera za veću energetsku učinkovitost i uvođenjem održivih praksi u svim ekonomskim sektorima – posebno u poljoprivredi, prometu i industriji.

Međutim, još uvijek ne postoji suglasnost tko bi trebao ostvariti to smanjenje emisija ugljičnog dioksida – niti kakvo bi ono trebalo biti, u kojem vremenskom roku, a ni tko bi trebao platiti troškove tog smanjenja. Međunarodni pregovori o klimi i dalje se bave ovim pitanjima dok vrijeme istječe.

Mnogi političari predlažu razvoj niskougljičnih strategija, zelenih razvojnih paketa i smjernice prema niskougljičnim ekonomijama do 2050. Mnogi se slažu da do 2050. emisije ugljika treba smanjiti za čak 85 do 95%. Cilj je smanjiti našu potrošnju fosilnih goriva istovremeno održavajući gospodarski razvoj i osiguravajući odgovarajuće životne uvjete. 

Kako će na život u gradovima utjecati klimatske promjene i što kao pojedinci možemo učiniti da ih ublažimo i da im se prilagodimo? Ta pitanja bila su središnja tema javne rasprave održane u Zagrebu koja je uključila brojne stručnjake – između ostalog soiologe, urbaniste i stručnjake za energiju – organizirane u sklopu Zagrebačkog energetskog tjedna od 12. do 17. svibnja 2014. Cilj rasprave je bio istaknuti različite inicijative i načine na koje individualci mogu doprinijeti smanjenju emisija ugljika i pomoći u razvoju niskougljičnih gradova. 

Smanjenje emisija stakleničkih plinova zahtijeva temeljne promjene društva i ekonomije tijekom dugog vremenskog razdoblja. Lokalna poljoprivreda, alternativni načini transporta, gradnja prirodnim materijalima i bolja iskorištenost javnih prostora su samo neki od načina na koje možemo doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova.

„Tranzicija prema nisko-ugljičnom razvoju nije opcija nego neizbježan slijed događaja, a brzina te tranzicije je od velike važnosti za zaštitu od utjecaja klimatskih promjena“, rekao je Zoran Skala, viši savjetnik pri Zavodu za prostorno planiranje

Gordana Dragičević
iz Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG) govorila je o urbanim vrtovima, koji su postali popularni kao odgovor na gospodarsku krizu i klimatske promjene. „Osim što osiguravaju hranu i doprinose očuvanju biološke raznolikosti, urbani vrtovi promoviraju lokalnu održivost, građansku solidarnost i zajedništvo“, rekla je Dragičević. 

Danijel Rodik
iz Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) govorio je o mogućnostima i prednostima korištenja prirodnih materijala poput slame i blata u građevinskom sektoru, što je pokazano na primjeru Recikliranom imanju Vukomeric. „Ne samo što su odlični toplinski izolatori i doprinose održivom upravljanju energijom, takvi materijali također smanjuju negativan utjecaj koji platični materijali mogu imati na ljudsko zdravlje“, rekao je Rodik. 

Edo Jerkić
iz Zelene energetske zadruge pokazao je kako prevladati otpor lokalne zajednice prema projektima obnovljivih izvora energije osnivanjem energetskih zadruga, kao što se vidi na primjeru vjetroelektrane Middellgrunden u vlasništvu građana Kopenhagena. 

Davorin Belamarić
iz Sindikata biciklista naglasio je ekološke i zdravstvene prednosti korištenja bicikla u gradovima, posebno kad je riječ o smanjenju zagađenja zraka. 

Sudionici su se složili kako uspješna tranzicija prema nisko-ugljičnom razvoju nije moguća bez prijelaza na lokalnu proizvodnju, značajnih ulaganja u obnovljive izvore energije i solidarnosti zajednice. 

Smjernice i upute temeljene na projekcijama do 2050. za niskougljične gradove razvijaju se u sklopu europskog projekta Pocacito (Post Carbon Cities of Tomorrow). Kao jedan od partnera na projektu, UNDP Hrvatska vodi pripremu plana niskoguljičnog razvoja Grada Zagreba. Projekt je započeo ove godine i provodit će se sljedeće tri. 

Rani znaci tranzicije prema razvoju Zagreba kao niskougljičnog grada su ohrabrujući. Međutim, akcije pojedinaca i organizacija civilnog društva morat će se uskladiti sa snažnim angažmanom lokalnih zajednica i nacionalnih vlada kako bi se prevladale posljedice klimatskih promjena.

Prezentacije s javne rasprave
  • Gradnja prirodnim materijalima (Rodik) Hrvatski
  • Tranzicija prema niskougljičnom razvoju (Skala) Hrvatski
  • Klimatske promjene (Pujo Tadić) Hrvatski
  • Tranzicija prema društvu niskih emisija (Puđak) Hrvatski
  • Uzgoj hrane u gradu (Dragičević) Hrvatski
  • Održivi javni prostori (Marunica) Hrvatski
  • Građani i energetika (Jerkić) Hrvatski
  • Bicikl i grad (Belamarić) Hrvatski
Tranzicija prema niskougljičnom razvoju


Uzgoj hrane u gradu


Tranzicija prema društvu niskih emisija


Održivi javni prostori


Gradnja prirodnim materijalima


Građani i energetika


Bicikl i grad


Klimatske promjene, neugodna istina