Hrvatske aktivistice pozivaju na brzu ratifikaciju Istanbulske konvencije

25 stu 2013

ZAGREB, 25. studeni 2013. – Sastankom u Saboru 25. studenoga, hrvatski aktivisti za rodnu ravnopravnost obilježli su Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama apelom za hitnu ratifikaciju Istanbulske konvencije. Hrvatska je jedna od 32 potpisnice Konvencije, koju je Vijeće Europe usvojilo 2011. kako bi se borilo protiv silovanja i drugih oblika nasilja nad ženama, ali tek ju treba ratificirati, hvatajući se u koštac s izazovom usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s odredbama Konvencije. Do sada ju je ratificiralo osam zemalja, posljednja je bila Srbija, a samo još dvije ratifikacije su potrebne kako bi stupila na snagu. 

Govornici na događaju istaknuli su neprihvatljivim učestalost nasilja nad ženama, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. “Globalno, svaka treća žena doživi fizičko ili seksualno nasilje od strane intimnog partnera, dok više od 603 milijuna žena živi u zemljama gdje se obiteljsko nasilje ne smatra zločinom. Silovanje i seksualni napadi koriste se u sukobima kao „oružje rata,“ istaknuo je Vitalie Vremis, zamjenik stalne predstavnice Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj. „Svakih 15 minuta jedna žena je zlostavljana u Hrvatskoj,“ rekla je Nansi Tireli, predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova. 

Aktivisti su se složili da je Hrvatska ostvarila napredak u borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja, ali su naveli velike nedostatke u zakonodavstvu i sudskoj praksi. Izmjene Kaznenog zakona s početka 2013. koje su eliminirale obiteljsko nasilje kao posebno krivično djelo u većini slučajeva rezultirale su suđenjima za prekršaje te su počinitelji dobivali samo kratke kazne. Takav ishod šalje poruku da nasilje nad ženama nije ozbiljan zločin, sudionici su primjetili. „Danas su predstavljeni živopisni primjeri zakona i procedura koje ne odgovaraju potrebama žrtava, kao i akcija koje moramo zajedno poduzeti da zakrpamo rupe kroz koje počinitelji izbjegavaju pravdu, a žene pate,“ Tireli je zaključila. „ Krenimo u akciju!“ 

Usvajanje Istanbulske konvencije smatra se lijekom za te nedostatke, budući da aktivisti smatraju da je riječ o uspostavljaju najviših svjetskih standarda u borbi protiv rodno uvjetvanog nasilja. Dokument priznaje da je nasilje nad ženama ključni drušveni mehanizam kojim se žene prisiljavaju na podređeni položaj u odnosu na muškarce. Oslanjajući se na okvir i sudske prakse koje je razvila UN-ova Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama (CEDAW), Konvencija nadopunjuje CEDAW instrumente uspostavljanjem detaljnijeg kataloga pravno obvezujućih mjera. 

Na skupu je također bilo riječi i o napretku u rješavanju naslijeđa silovanja i drugog seksualnog nasilja tijekom rata 1991.-1995. Mobilizirano od strane UNDP-a i aktivista za ženska prava, Ministarstvo branitelja preuzelo je vodstvo u izradi novog zakona kojim se daje status i osigurava naknadu te odgovarajuća zdrastvena skrb osobama koje su preživjele ratno seksualno nasilje. Jedan od izazova s kojim su se stručnjaci koji pripremaju zakon suočili je zabluda da samo žrtve čiji su slučajevi rezultirali sudskim presudama trebaju dobiti naknade. Zapisi o slučajevima ratno seksualnog nasilja su rijetki; samo je nekoliko slučajeva došlo do suda. 

“Reparacije moraju biti odvojene od kaznenog postupka,” složila se Jasmina Papa, voditeljica Programa socijalno uključivanje u UNDP-u. U skladu sa smjernicama Europske unije o pravima žrtava, “status preživjelih ne bi trebao ovisiti o progonu počinitelja. Glavni je cilj pobrinuti se za potrebe preživjelih, ne samo novčanim naknadama već i simboličkim mjerama koje priznaju njihove patnje,” rekla je Papa. „Simboličke mjere su ključne ne samo za oporavak žrtava, nego i za cijelu zajednicu.” U davanju statusa, dodala je, moramo djelovati u dobroj vjeri i pretpostaviti istinitost iskaza žrtava, radije nego da ih podvrgavamo sekundarnoj viktimizaciji preispitujući njihove tvrdnje. 

Okrugli stol u Hrvatskoj bio je samo jedan u nizu događaja organiziranih diljem Europe na inicijativu Europskog ženskog lobija u 33 zemlje kako bi se obilježio Međunarodni dan eliminacije nasilje i podržala ratifikacija Istanbulske konvencije. Suorganizatori u Hrvatskoj bili su saborski Odbor za rodnu ravnopravnost i Ženska mreža Hrvatske.