UNDP: Čovječanstvo ostaje iznimno neravnopravno unatoč impresivnom napretku

29 sij 2014

imageFOTO: UNDP ARHIV

New York, 29. siječanja 2014. – Kontinuirano smanjenje nejednakosti zahtijeva pomak prema inkluzivnim obrascima rasta – podržanih redistributivnim politikama i promjenama u društvenim normama – navodi se u danas predstavljenom izvještaju administratorice Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) Helen Clark

Jedan posto najbogatijih ljudi svijeta posjeduje oko 40 posto svjetskog bogatstva, dok oni s donje polovice ljestvice ne posjeduju više od jedan posto. Izvještaj Podijeljeno čovječanstvo: Suočavanje s nejednakostima u zemljama u razvoju pokazuje da ako ju ne kontroliramo, nejednakost može potkopati i same temelje razvoja te društveni i obiteljski mir. 

“Nejednakosti na današnjim razinama su nepravedne, i kao što je prikazano u izvještaju „Podijeljeno čovječanstvo“, one također sprječavaju ljudski napredak“, rekla je UNDP-ova administratorica Helen Clark. “Izvještaj istražuje uzroke i posljedice nejednakosti koje nas razdvajaju- unutar i između zemalja – te navodi da nema ništa neizbježno u rastu nejednakosti. “ 

U odnosu na veličinu populacije, prihodovna nejednakost povećala se za 11 posto u zemljama u razvoju između 1990. i 2010. Značajna većina kućanstava u zemljama u razvoju – više od 75 posto populacije – danas živi u društvima gdje je prihod neravnomjernije raspoređen nego tijekom 1990-ih. 

No, velika i trajna nejednakost ne odnosi se samo na prihode. 

Unatoč ukupnom padu smrtnosti rodilja u većini zemalja u razvoju, žene u ruralnim područjima i dalje su izložene tri puta većem riziku da će umrijeti prilikom poroda od žena koje žive u urbanim sredinama. Žene također imaju sve veći udio u radnoj snazi, ali i dalje ostaju nesrazmjerno zastupljene u ranjivoj zaposlenosti i nedovoljno zastupljene među političkim donositeljima odluka, dok i dalje zarađuju znatno manje od muškaraca. 

Dokazi iz zemalja u razvoju pokazuju da su djeca koja spadaju u grupu najniže pozicioniranih na ljestvici bogatstva izložena i do tri puta većem riziku da umru prije svog petog rođendana od djece rođene u grupi najbogatijih u nekim regijama. Socijalna zaštita je proširena, no osobe s invaliditetom imaju i do pet puta veću vjerojatnost od prosjeka za plaćanjem katastrofalnim zdravstvenig troškova. 

Velika nejednakost ugrožava razvoj i to tako što koči gospodarski napredak, slabi demokratski život te prijeti socijalnog koheziji. Iako preraspodjela bogatstva ostaje iznimno važna za smanjenje nejednakosti, potreban je pomak prema inkluzivnim obrascima rasta, onima koji podižu prihode siromašnih i kućanstava s niskim primanjima brže od prosjeka kako bi se održivo smanjila nejednakost, što je ključ razvojnih programa nakon 2015. 

Gospodarski rast u zemljama u nastajanju te zemljama u razvoju ključan je za postizanje Milenijskih razvojnih ciljeva 1, čiji je cilj prepoloviti svjetske stope siromaštva do 2015. Međutim, visoki dohodak zemlje i brži ekonomski rast ne znače i manju nejednakost u obrazovanju, zdravstvu te drugim područjima ljudskog blagostanja.

U nezapamćenim globalnim razgovorima podržanima od strane Ujedinjenih naroda u kojima je sudjelovalo je oko 2 milijuna ljudi diljem svijeta koji su tražili pravo glasa u donošenju odluka koje utječu na njihove živote. Ljudi su ogorčeni na nepravdu koju osjećaju zbog rastućih nejednakosti i nesigurnosti koje pogađaju posebno siromašne i marginalizirane osobe.

Izvještaj analizira globalne trendove nejednakosti istovremeno identificirajući uzroke i dosege nejednakosti, njhov utjecaj te načine na koji ih se može smanjiti. Nakon prikazivanja rezultata istrage o tome kako donositelji odluka gledaju na neravnopravnost, izvještaj završava sa sveobuhvatnim političkim okvirom za suprostavljanje nejednakostima u zemljama u razvoju.