Pravda i potpora za žrtve seksualnog nasilja u ratu

29 svi 2014

imageFoto: Ministarstvo branitelja


Nužnost pružanja pravde i podrške žrtvama seksualnog nasilja u ratu istaknuta je na regionalnoj konferenciji koja je okupila više od 120 vladinih dužnosnika i aktivista civilnog društva iz zemalja diljem jugoistočne Europe. 

„Krajnje je vrijeme da preuzememo moralnu i društvenu odgovornost za žrtve seksualnog nasilja u ratu“, izjavio je predsjednik Ivo Josipović. „Svako društvo koje stigmatizira i ne omogući pravdu žrtvama silovanja je društvo koje se mora promijeniti.“ 

Konferencija, „Seksualno nasilje u oružanom sukobu: Ispravljanje nepravde, sprječavanje nasilja u budućnosti“, organiziralo je od 29. do 30. svibnja u Zagrebu hrvatsko Ministarstvo branitelja uz podršku UNDP-a. 

Seksualno nasilje, obično nad ženama i djevojčicama, ali također i nad muškarcima i dječacima je obilježje gotovo svakog zabilježenog oružanog sukoba. No, čak i nakon što je jasno proglašeno ratnim zločinom tijekom 1990-ih, silovanje i drugi oblici seksualnog zlostavljanja za vrijeme sukoba i dalje većinom ostaju nekažnjeni zločini. 

Parlamentarna skupština Vijeća Europe 2009. godine u svojoj Rezoluciji 1670 o seksualnom nasilju nad ženama u oružanom sukobu, istaknula je da gotovo nijedan slučaj silovanja iz sukoba u Jugoslaviji nije bio procesuiran na domaćim sudovima te da je žrtvama onemogućen pristup pravdi i reparacijama. 

U Hrvatskoj, primjerice, iako se procjenjuje da je oko 2,200 žrtava pretrpjelo teške oblike seksualnog nasilja za vrijeme oružanog sukoba od 1991. do 1995., prijavljeno je samo 147 slučajeva prema istraživanju UNDP iz 2013. Od toga, samo 36 slučajeva je sudski procesuirano, a do danas je donešeno tek 15 presuda. 

Takva situacija možda napokon bude prilika za promjenu, i to zahvaljujući većoj odlučnosti vlada, organizacija civilnog društva i Ujedinjenih naroda kako bi se ispravio ovaj neslavan rekord. 

Obraćajući se video porukom na konferenciji u Zagrebu, glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon pohvalio je veće napore svih vlada i organizacija koje rade na tome da omoguće pravdu žrtvama seksualnog nasilja u ratu. 

„Vlade, zajednice, aktivisti i preživjeli ustali su kako bi rekli dosta je“, rekao je. Pridružujem im se izjavom kako tijela nevinih žena, muškaraca, djevojčica i dječaka nikada ne bi trebala biti bojno polje. Imamo međunarodni pravni okvir da kaznimo sve one koji su počinili, naredili ili opravdavali takve zločine. Moramo iskoristiti ove alate i provesti obveze u djela.“ 

Administratorica UNDP-a Helen Clark, također u obraćanju video porukom, čestitala je hrvatskom Ministarstvu branitelja na donošenju novog zakona koji žrtvama seksualnog nasilja u ratu pruža obeštećenje i potporu. 

„Nadam se da će novi zakon potaknuti daljnje napore, u Hrvatskoj i drugdje kako bi se žrtve podržalo u nastojanjima da ponovno izgrade svoje živote i vrate vjeru da pravda može i da hoće prevladati“, rekla je. Također je odala priznanje onima koji su preživjeli seksualno nasilje, među kojima su i hrabre žene Vukovara, koje su progovorile ne samo da ostvare svoja prava, već i da „otvore mogućnost da se sazna istina i osigura pravda za sve žrtve seksualnog nasilja.“ 

Stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj Louisa Vinton istaknula je važnost osnaživanja žrtava. „Ono što vjerujemo i što znamo nakon dvogodišnjeg iskustva je da oni koji su preživjeli seksualno nasilje nisu bespomoćne žrtve koje treba žaliti, tješiti i skrivati od javnosti, nego snažne žene i muškarci spremni uzeti svoje živote u svoje ruke ako im se ponudi odgovarajuća podrška, ohrabrenje i priznanje“, rekla je. UNDP Hrvatska, uz financijsku pomoć Švicarske, pokrenuto je pilot program koji pružio psihosocijalnu pomoć žrtvama. Troje sudionika tog programa podijelilo je svoja iskustva i očekivanja putem kratkih video snimki.

Ministar branitelja Predrag Matić izjavio je kako je javna rasprava o nacrtu prijedloga zakona završena te kako se očekuje da će se novi zakon uskoro naći u saborskoj proceduri. Rekao je da „neuspjeh u rješavanju seksualnog nasilja počinjenog za vrijeme ratnog sukoba znači zatvaranje očiju pred velikim društvenim problemom i patnjama žrtava.“ 

Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova, Vesna Pusić, podsjetila je sudionike kako je mirnodopsko vrijeme najbolje za razvoj učinkovitih mjera za prevenciju seksualnog nasilja u oružanom sukobu. Istaknula je važnost izvođenja počinitelja takvih zločina pred lice pravde i potrebu da se društvo usredotoči na pružanje pomoći i javne podrške žrtvama kako bi se takvo ponašanje marginaliziralo u budućim oružanim sukobima.

Sudionici konferencije su razgovarali o međunarodnom kontekstu koji trenutno čine okosnicu nacionalnih napora u rješavanju posljedica seksualnog nasilja u sukobu, uključujući evoluciju međunarodnih standarda. Također su razmatrali iskustva u proširenju pravnog priznanja i statusa civilnih žrtava seksualnog nasilje u oružanom sukobu u jugoistočnoj Europi, uključujući pravo na novčanu naknadu.

Sudionici su također raspravljali o iskustvima o načelima na temelju kojih se određuju reparacije za žrtve seksualnog nasilja u sukobu, uključujući zahtjeve za restituciju, naknadu, rehabilitaciju, zadovoljštinu i jamstvo neponavljanja. Razlitiči modeli psiho-socijalne pomoći i pravne podrške, kao i sadašnji napori i programi podizanja svijesti, također su predstavljeni.

Konferencija je završila dogovorom oko ključnih zajedničkih zaključaka koji rezimiraju zajednička iskustva, najbolje prakse i pouke iz regije u rješavanju zločina seksualnog nasilja u ratu, posebno s naglaskom na prava i potrebe žrtava. Ti zaključci bit će predstavljeni u Londonu na nadolazećem Globalnom summitu Velike Britanije o sprječavanju seksualnog nasilja koji će se održati od 10. do 13. lipnja 2014.



Ban Ki-moon, glavni tajnik UN-a


Zainab Bangura, posebna predstavnica glavnog tajnika UN-a za seksualno nasilje u sukobima


Helen Clark, administratorica UNDP-a


Švicarski veleposlanik u Republici Hrvatskoj