UNDP ulaže 30 milijuna kuna u hrvatske parkove

04 lip 2014

Fokus je na pobljšanju upravljanja financijama, unaprjeđenju iskustva posjetitelja i energetskoj efikasnosti 

Bolje upravljanje u 19 najvažnijih hrvatskih parkova bit će rezultat novog gotovo 30 milijuna kuna vrijednog projekta koji je Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) predstavio 4. lipnja 2014. u Zagrebu. Projekt, poznat po imenu PARCS, provodit će se tijekom četiri godine u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode, zahvaljujući darovnici Globalnog fonda za okoliša (GEF) u iznosu od 27 milijuna kuna i 3 milijuna kuna sredstava UNDP-a Hrvatska. Ova GEF-ova darovnica dodatno će potaknuti sufinanciranje iz različitih vladinih izvora u okvirnom iznosu od 100 milijuna kuna.

„Želimo ojačati zaštićena područja – naših 19 nacionalnih i parkova prirode – i omogućiti im da ispune svoj potencijal“, rekao je Mihael Zmajlović, ministar zaštite okoliša i prirode, na konferenciji održanoj povodom Dana zaštite okoliša. „Kako bi postigli taj cilj, nužno je poboljšati model upravljanja zaštićenim područjima i uložiti u infrastrukturu. To je upravo što ćemo napraviti kroz ovaj projekt.“

Hrvatska ima 420 različitih zaštićenih područja, koja pokrivaju 12 posto njene kopnene površine i 2 posto morske obale. Najvažnija zaštićena područja, 8 nacionalnih parkova i 11 parkova prirode, čine čak 60 posto ukupnih hrvatskih zaštićenih područja. To održava tek mali dio ukupnog hrvatskog potencijala kao oaze bioraznolikosti i prirodne ljepote. U sklopu Natura 2000, mreže Europske unije za očuvanje staništa, 40 posto ukupne hrvatske kopnene površine i 17 posto njene morske obale označeno je za zaštitu. To je najveći udio za bilo koju od 28 zemalja EU članica.

Zaštićena područja se često pogrešno shvaćaju kao područja gdje je ljudska aktivnosti potpuno zabranjena. „Smisao zaštićenih područja nije odvajanje prirode od ljudi“, rekla je stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj Louisa Vinton. „Naprotiv, ona uspostavljaju ravnotežu i štite prirodu u svom njenom bogatstvu istovremeno omogućavajući velikom broju ljudi da dožive ta bogatstva iz prve ruke.” Zapravo, Vinton je naglasila kako zaštićena područja mogu biti srce „zelenog turizma“ koji će poticati rast i razvoj lokalnih zajednica.

Iako bogati florom i faunom te veličanstvenim krajolicima, hrvatski parkovi predstavljaju dramatično iskrivljenu financijsku sliku. Tri najpoznatija nacionalna parka – Plitvička jezera, Krka i Brijuni – privukli su lavovski dio posjetitelja i u 2011. godini zaradili 82 posto (odnosno 55 milijuna američkih dolara) od ukupno 67 milijuna dolara prihoda koliko je zaradilo 19 najvećih nacionalnih i parkova prirode. Dakle dok je nekoliko parkova financijski samoodrživo, ostali najvećim dijelom ovise o državnom proračunu. U vrijeme produžene financijske krize, to je loša vijest za ulaganja koja su ključna za zaštitu prirode i koja bi privukla posjetitelje u mjeri koja bi jamčila samoodrživost.

Dio problema je i taj što je svaki od hrvatskih parkova ekonomski zasebna jedinica, što obeshrabruje učinkovitost, potiče dupliciranje funkcija i promiče pretjerano zapošljavanje u bogatijim parkovima. Projekt je zbog toga osmišljen da pomogne cijelom sustavu parkova da budu financijski samoodrživi, uključujući i uvođenje mehnizama za preraspodjelu sredstava iz “bogatih” do “siromašnih”. Također će se uvesti jedinstven sustav naplate, standardizacija funkcija i zajednički centar usluga. Osoblje parka će proći stručni trening iz financija. Projekt će također pomoći smanjiti troškove uvođenjem energetski učinkovitih praksi i tehnologija, kao što je zamjena lož ulja u parkovima energijom iz obnovljivih izvora, uvođenjem električnih brodova i vozila te poticanjem energetske efikasnosti u zgradama na području zaštićenih područja.

„Parkovi s većom razinom kvalitete sadržaja i standarda proizvoda i usluga, parkovi koji koriste nove zelene tehnologije, parkovi koji aktivno uključuju lokalno stanovništvo u svoj rad, bit će snažan pokretač za podizanje svijesti o važnosti očuvanja prirodnih ljepota“, rekla je Sandra Vlašić, voditeljica UNDP-ovog programa Gospodarenje okolišem. Kratak video predstavljen na konferenciji za medije ilustrirao je ponos koji Hrvati osjećaju kad je riječ o parkovima i njihovu nadu u učinkovitiju promociju.



Projekt PARCS