Hrvatska na 47. mjestu prema globalnom indeksu društvenog razvoja

25 srp 2014

imageFoto: UNDP HRVATSKA

Predstavljeno UNDP-ovo globalno Izvješće o društvenom razvoju za 2014. -"Održavanje društvenog razvoja: Smanjenje ranjivosti i jačanje otpornosti "

ZAGREB, 25. srpnja 2014. - Hrvatska se prema indeksu društvenog razvoja nalazi na 47. mjestu između 187 zemalja, što je svrstava u kategoriju zemalja „vrlo visokog društvenog razvoja“, navodi se u Izvješću o društvenom razvoju za 2014. godinu koji je Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) predstavio ovaj tjedan u Tokiju.

Skupinu najviše rangiranih zemalja opet predvodi Norveška, a slijede Australija, Nizozemska i Sjedinjene Američke Države (SAD). Na dnu ljestvice nalaze se Demokratska Republika Kongo i Niger. Procjena se temelji na Indeksu društvenog razvoja* (eng. Human Development Index) kojim UNDP od 1990. godine mjeri očekivani životni vijek, mogućnosti za obrazovanje te životni standard izražen BDP-om po glavi stanovnika.

Smjestivši se na 47. mjesto kao i godinu ranije, Hrvatska se našla ispod prosjeka ostalih visokorangiranih zemalja, uključujući Sloveniju koja se nalazi na 25. mjestu, Češku na 28., Slovačku na 37. mjestu i Mađarsku na 43. mjestu. No, bolje je rangirana od ostalih država Jugoistočne Europe koje pripadaju skupini zemalja s visokim indeksom društvenog razvoja, kao što su Rumunjska na 54. mjestu, Bugarska koja je na 58. mjestu, Srbije na 77. mjestu, Bivše jugoslavenske Republike Makedonije na 84. mjestu te Bosne i Hercegovine koja se nalazi na 86. mjestu.

Očekivano trajanje životnog vijeka u Hrvatskoj je 77 godina, a dohodak po stanovniku iznosi 19,025 američka dolara. Izvještaj također navodi da se Hrvati prosječno školuju 11 godina, dok je očekivano trajanje školovanja 14,5 godina. 

Usporavanje društvenog razvoja 

Analizirajući globalne trendove izvještaj za 2014. godinu ističe zabrinjavajuću činjenicu da svjedočimo usporavanju društvenog razvoja u svim regijama u odnosu na razdoblje od 2000. do 2008., zbog učinaka financijske krize, prirodnih katastrofa, klimatskih promjena, oscilacija u cijenama hrane i oružanih sukoba. Dugotrajna ranjivost jedna je od glavnih prijetnji društvenom razvoju. Gotovo 1.5 milijarda ljudi u 91 zemlji u razvoju živi u siromaštvu, u lošim životnim uvjetima bez pristupa obrazovnom i zdravstvenom sustavu, a još 800 milijuna ljudi živi na rubu siromaštva.

„Ako otklonimo uzroke ranjivosti svi će moći sudjelovati u napretku, čime društveni razvoj postaje pravedniji i održiviji“, naglasila je administratorica UNDP-a Helen Clark.

Izvještaj** analizira različite oblike strukturnih ranjivosti koje dugoročno opstaju, a rezultat su diskriminacije i nedjelovanja institucija te utječu na životne šanse siromašnih, žena, migranata, osoba s invaliditetom, manjina ili osoba starije životne dobi. Koristeći koncept ranjivosti tijekom životnog ciklusa navodi se kako je svaka osoba ranjiva tijekom prvih 1000 dana života te u prijelaznim periodima od škole do posla i od posla do mirovine.

Smanjenje siromaštva i otklanjanje ranjivosti koje uzrokuju pad u siromaštvo trebaju biti centralne teme rasprave o održivim razvojnim ciljevima. Izvještaj zagovara kreiranje sveobuhvatnih sustava socijalne sigurnosti i socijalne zaštite. Većina stanovništva u današnjem svijetu nema pristup sustavu socijalne zaštite. Često se navodi da su takvi sustavi preskupi, posebice za zemlje u razvoju. Međutim, simulacije u izvještaju ukazuju da bi trebalo uložiti manje od 2% globalnog BDP-a za kreiranje sustava socijalne sigurnosti za najsiromašnije. Izvještaj ističe i potrebu jačanja i širenja mreže socijalnih usluga s ciljem jačanja otpornosti ranjivih skupina stanovništva.

Na globalnoj razini potrebni su kolektivni napori i koordinirana akcija kako bi se smanjila ranjivost društva na različite prijetnje današnjice i ojačala njegova sposobnost nošenja s novim izazovima. Globalne prijetnje se ne mogu otkloniti akcijama pojedinačnih država, već zahtijevaju novi fokus i odgovore međunarodne zajednice koji nadilaze kratkoročne akcije rješavanja kriza. Program Ujedinjenih naroda za razvoj stoga poziva na međunarodni konsenzus oko univerzalne socijalne sigurnosti i zaštite koji će biti uključen u razvojne ciljeve u periodu nakon 2015. godine, zaključuje se u izvještaju.

***

*Izvješće o društvenom razvoju je godišnja publikacija koju Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) izdaje od 1990. godine. Izvješće se temelji na Indeksu društvenog razvoja, a nastalo je kao odgovor na isključivo ekonomske modele procjene društvenog razvoja. Ovogodišnji izvještaj obuhvatio je 187 zemalja i UN priznatih teritorija diljem svijeta.

**Indeks društvenog razvoja skraćeno HDI (eng. Human Development Index)  mjeri prosječnia napredak pojedine zemlje u tri osnovna područja: dug i zdrav život (mjereno prema očekivanom životnom vijeku), pristup obrazovanju (mjereno prema godinama obrazovanja i očekivanim godinama obrazovanja za djecu školske dobi) i pristojan standard života (mjereno prema BDP-u po stanovniku). Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) ovaj indeks za svoje godišnje Izvješće o razvoju koristi od 1993. godine.

Human Development Report 2014
Više