Sunčana elektrana za početak energetske tranzicije

2015.06.17

PHOTO: UNDP HRVATSKA

Sunčana elektrana na krovu Osnovne škole Ostrog u Kaštel Lukšiću financirana sredstvima građana i zadruga je prva prava naznaka energetske tranzicije u Hrvatskoj 


Sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća su studenti, učitelji i radnici gradili prvu vjetroturbinu u malom mjestu Tvind u Danskoj, svojim novcem i za svoju školu.

Turbina, koja i danas stoji na istom mjestu i proizvodi struju za obližnju školu, je ubrzo postala statutusni simbol, ne samo kao demonstracija energetske samoodrživosti, nego i kao primjer složnosti lokalne zajednice. Gradnja turbine u to doba je značila i jasan protest prema ekspanziji korištenja nuklearne energije.

Slučajno ili ne, nekako od tada u Danskoj traje energetska tranzcija prema širem korištenju obnovljivih izvora energije čiji vlasnici su uglavnom građani, farmeri ili zadrugari.

Danas je preko tri četvrtine svih kapaciteta u energiji vjetra upravo u njihovom vlasništvu. U isto vrijeme je nezamislivo graditi nuklearne elektrane, iz kojih je proizvodnja struje u doba sedemdesetih bila bitno jeftinija u odnosu na energiju vjetra.

Ali, vremena su se promjenila, vjetar je na otvorenom tržištu „otpuhao“ konkurenciju i, uzevši sve troškove u obzir, postao daleko najjeftiniji oblik proizvodnje električne energije.

U Hrvatskoj se ovih dana u pogon pušta sunčeva elektrana instalirana na krovu osnovne škole Ostrog u Kašteli koja će proizvoditi struju za svoju školu. Investicija je osigurana sredstvima građana prikupljenih kroz donacijski oblik grupnog financiranja – crowdfunding, na incijativu lokalne energetske zadruge Kaštela i UNDP-a Hrvatska*.

Investicija je specifična i po tome što će prvi puta jedna škola moći proizvoditi energije za sve svoje potrebe iz obnovljivih izvora energije, čime će postati energetski neovisna po pitanju električne energije.

Sama elektrana se realizira u doba prilične neizvjesnosti oko budućnosti korištenja i razvoja obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, budući da je i dalje zakočen njihov razvoj uvođenjem kvota.

U isto vrijeme stručnjaci ukazuju da je do 2020. moguće realizirati i do 500 MW kapaciteta društvene energije (što je otprilike jedna osmina svih današanjih instaliranih kapaciteta) u obnovljivim izvorima energije.

Jedna mala elektrana građena i financirana novcima lokalne zajednice je svojedobno pozitivno utjecala na razvoj društvene energije u Danskoj. Vrijeme je došlo da jedna takva i kod nas pokrene promjene i (pre)dugo očekivanu pravu energetsku tranziciju. 



***


*UNDP Hrvatska je 2012. u suradnji s brojnim partnerima pokrenuo projekt promocije društvene energije i razvoja energetskih zadruga u Hrvatskoj. U sklopu projekta je osnovano nekoliko energetskih zadruga, koje su i danas aktivne. UNDP trenutno promovira i potiče razvoj društvene energije kroz sudjelovanje u europskim projektima CitizenEnergy i WISE Power.