Milenijski ciljevi razvoja omogućili povijesno najuspješniji pokret protiv siromaštva

2015.07.06

FOTO: UNDP


Milenijski ciljevi razvoja zaslužni su za najuspješniji pokret protiv siromaštva u povijesti te će biti odskočna daska za novu razvojnu agendu koja će biti usvojena ove godine, navodi se u završnom izvješću za Milenijske ciljeve razvoja koje je objavio glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon. 

Izvješće o Milenijskim ciljevima razvoja za 2015. godinu pokazuje kako su 15-godišnji napori za postizanje osam aspiracijskih ciljeva iz Milenijske deklaracije iz 2000. godine bili u velikoj mjeri uspješni diljem svijeta, ali također priznaje i određene nedostatke. Podaci i analize predstavljeni u izvješću pokazuju da s ciljanim intervencijama, odgovarajućim strategijama, sredstvima i političkoj volji, čak i najsiromašniji mogu napraviti dramatičan i neviđeni napredak. 

"Slijedom velikih i dosljednih napredaka, sada znamo da je ekstremno siromaštvo moguće iskorijeniti u sljedećem razdoblju", rekao je Ban Ki-moon. "Milenijski ciljevi razvoja uvelike su pridonijeli ovom napretku te su nas naučili da vlade, poslovni sektor i civilno društvo mogu raditi zajedno kako bi se postigli iznimni uspjesi." 

Ciljevi 

Izvješće o Milenijskim ciljevima razvoja potvrđuje da će postavljanjem novih ciljeva milijuni ljudi izaći iz siromaštva, osnažit će se žene i djevojke, poboljšati zdravlje i dobrobit pojedinaca te omogućiti neizmjerne mogućnosti za bolji život. 

Prije samo dva desetljeća, gotovo polovica zemalja u razvoju živjela je u ekstremnom siromaštvu. Broj ljudi koji sada žive u ekstremnom siromaštvu je pao za više od polovice, sa 1,9 milijarde u 1990. godini do 836 milijuna u 2015. godini. 

Svijet je također svjedočio dramatičnom poboljšanju ravnopravnosti spolova u obrazovanju, jer je zahvaljujući Milenijski ciljevima razvoja, rodni paritet u osnovno školskom obrazovanju postignut je u većini zemalja. 

Više djevojka je sada u školama, a žene su ostvarile parlamentarnu zastupljenost u gotovo 90 posto od 174 zemalja promatrajući podatke u proteklih 20 godina. Prosječni udio žena u parlamentu gotovo se udvostručio u istom razdoblju. Stopa djece koja umiru prije petog rođendana je pala za više od pola, spustivši se sa 90 na 43 umrlih na 1.000 živorođenih od 1990 godine. Podaci o smrtnosti rodilja pokazuju pad od 45 posto diljem svijeta, s time da do većeg pada dolazi nakon 2000. godine. 

Ciljana ulaganja u borbu protiv bolesti, kao što su HIV/AIDS-a i malarija donijela su neviđene rezultate. Više od 6,2 milijuna smrtnih slučajeva malarije je izbjegnuto između 2000. i 2015. godine, dok je prevencija tuberkuloze, dijagnoza i liječenje intervencijama spasila oko 37 milijuna života između 2000. i 2013. godine. 

Globalno 2,1 milijarde ljudi steklo je pristup poboljšanim sanitacijama, a udio ljudi koji prakticiraju otvoreno pražnjenje crijeva je pao gotovo za polovicu od 1990.godine. Službena pomoć iz razvijenih zemalja realno je porasla za 66 posto od 2000. do 2014. godine, dosegnuvši 135.2 milijardi dolara. 

Neravnomjeran napredak 

U Izvješću je istaknuto kako su postignuti značajni uspjesi za mnoge Milenijske ciljeve razvoja diljem svijeta, ali da je napredak je neravnomjeran. Najveća prijetnja ljudskom obrazovanju ostaju sukobi, a ranjive i sukobom pogođene zemlje obično imaju i najveće stope siromaštva. 

Rodna nejednakost i dalje postoji unatoč većoj zastupljenosti žena u parlamentu i većem broju djevojaka koje ide u školu. Žene se i dalje suočavaju s diskriminacijom u pristupu tržištu rada, gospodarskim dobrima i sudjelovanju u privatnom i javnom odlučivanju. 

Unatoč golemom napretku koje su potakli Milenijski ciljevi razvoja, oko 800 milijuna ljudi još uvijek živi u ekstremnom siromaštvu i pati od gladi. Djeca iz najsiromašnijih 20 posto kućanstava imaju dvostruko veće izglede da će zaostati u razvoju u usporedbi s najbogatijih 20 posto i također četiri puta vjerojatnije neće završiti školu. U zemljama zahvaćenima sukobom, udio djece koja ne idu u školu povećan je sa 30 posto na 36 posto u razdoblju između 1999. i 2012. godine. 

Kad je riječ o okolišu, globalne emisije ugljičnog dioksida porasle su za više od 50 posto od 1990. godine, a nestašica vode sada pogađa 40 posto ljudi u svijetu, te se predviđa kako će taj postotak rasti. 

Nova i održiva razvojna agenda 

Svjetski čelnici pozvali su na ambicioznu dugoročnu i održivu razvojnu agendu kako bi Milenijski ciljeva razvoja uspjeli. Nadovezujući se na uspjeh i zamah postignut Milenijskim ciljeva razvoja, nova globalna razvojna agenda će dati temelje za nove ciljeve o smanjenju nejednakosti, gospodarskom rastu, pristojnim radnim mjestima, gradovima i ljudskim naseljima, industrijalizaciji, energiji, klimatskim promjenama, održivoj potrošnji i proizvodnji te miru i pravdi. 

"Nova razvojna agenda nakon 2015, uključujući skup Održivih razvojnih ciljeva, nastaje na našim uspjesima te zahtijeva od svih zemalja zajednički rad na boljem, održivom i pravednijem svijetu", zaključio je Ban Ki-moon.

***

 

Izvjšeće o Milenijskim ciljevima razvoja, godišnja procjena globalnog i regionalnog napretka u odnosu na ostvarenje ciljeva, odražava najopsežnije i najnovije podatake prikupljene u više od 28 UN-ovih i međunarodnih agencija, a izdaje ga UN-ov Odjel za ekonomska i socijalna pitanja.