Buša – kravica za sva vremena

2015.07.16

FOTO: AGENCIJA ZA RURALNI RAZVOJ RH

Tradicijske sorte i pasmine važne za održivi razvoj Dalmacije

Autohtona pasmina goveda buša je iznimno prilagođena životu na kršu, a njen uzgoj zahtijeva minimalna ulaganja jer buša može biti vani i ljeti i zimi na oskudnoj hrani. I dok je početkom prošlog stoljeća bilo oko milijun grla buše na domaćim pašnjacima, taj se broj smanjio i donedavno je iznosio tek oko 300 grla. 

Zbog toga je UNDP kroz svoj Program poticanja zelenog poduzetništva, kao dio projekta COAST, aktivno radio na revitalizaciji buše. Tako je potican ekološki uzgoj matičnih stada autohtone pasmine Buša u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (OPG Mrša), Zadarskoj (OPG Nikica Žampera), Šibenskoj-kninskoj (Dalmacija eko projekt) i u Splitsko-dalmatinskoj županiji (OPG Andrija Ribičić) kako bi se dodatno obogatila agroturistička ponuda Dalmacije i očuvala bioraznolikost. 

Važnost buše je prepoznata i u sklopu dvogodišnjeg projekta BBio - „Održivi razvoj pograničnih područja kroz očuvanje autohtonih pasmina i uspostavu gen-centara u Buhovu i na Biokovu”. Završna svečanost povodom završetka projekta održana je na 1.128 metara nadmorske visine u Info centru Ravna Vlaška na Biokovu, a cilj projekta je bio vrednovati agro-biološku raznolikost pograničnih područja kroz teritorijalnu suradnju Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ukupna vrijednost projekta je veća od 385.000 eura. 

U sklopu projekta uspostavljen je već spomenuti Info centar Ravna Vlaška i edukativno višenamjenska dvorana u Centru za očuvanje izvornih pasmina domaćih životinja u Buhovu. Svrha centara je održavati matična stada pasmina za daljnju selekciju i reprodukciju, podizati svijest javnosti o važnosti očuvanja tradicionalnih sorti i pasmina te razvijati pustolovni i eko turizam. 

Na 600 stranica opisane tradicijske sorte i pasmine Dalmacije 

Događanje je završilo promocijom knjige Tradicijske sorte i pasmine Dalmacije čiji su autori priznati hrvatski znanstvenici iz područja agronomskih i bioloških znanosti: mr. sc. Roman Ozimec , dr.sc. Frane Strikić, prof. dr. sc. Jasminka Karoglan Kontić, prof. dr. sc. Edi Maletić te prof. dr. sc. Zdravko Matotan.

Knjiga je također nastala u sklopu projekta COAST, a na 600 bogato opremljenih stranica prikazane su tradicionalne biljne vrste, sorte i pasmine Dalmacije važne za život ljudi na tom prostoru od davnina. Vinova loza, masline i ostalo voće, povrtne kulture, samoniklo i ljekovito bilje... Lastovka i lumbardeška, babić i grk, žižula, maraska, sjekirica, buša, pramenka i dalmatinski pas samo su neki od glavnih likova knjige. 

Knjiga je namijenjena stručnjacima iz područja agrikulture, ruralnog i održivog razvoja poljoprivrednicima kao i svim zaljubljenicima u Dalmaciju, a može se preuzeti OVDJE.