Medvednica – zelena planina koja čuva leđa milijunskom gradu

2015.10.12


Medvednica je planina pobjednica u odolijevanju pritiscima urbanog okruženja koje je danas milijunsko. Zagreb je grad u koji se može ući kroz zaštićeno područje – Park prirode Medvednicu.

Razloge dolaska na Medvednicu vremena su mijenjala. Nekoć su preko Medvednice zagorski težaci nosili plodove svog rada na zagrebački plac, dok je danas Medvednica odmorište i zeleni izvor snage svima, a ponajviše gradskim ljudima.

Istinski doživljaj svih godišnjih doba

U „klimi bukve“ – kakva vlada na Medvednici – moguć je istinski doživljaj razlike svih godišnjih doba. Gole ili snijegom pokrivene zime. Zeleno svježeg proljeća. U zelenilu dozrelog ljeta. Najsnažnijih boja jeseni u šumskom buketu. Sve su to impresivne medvedničke mijene u bojama.

U Parku živi 91 strogo zaštićena biljna vrsta. Među strogo zaštićenima je i tisa (Taxus baccata), koja je na izvornim staništima u Europi pred izumiranjem. Na Medvednici ne samo da se mogu vidjeti pojedinačna stabla tise, već i cijela šuma tise i lipe. Osobito je impresivna ona na lokaciji Krumpirište, stara više od tisuću godina.

Nevjerojatna je raznolikost šume na Medvednici i upravo je ona razlog da je 1963. godine proglašeno čak osam posebnih rezervata šumske vegetacije u kojima je zadaća upravljanje održavanjem prirodne ravnoteže.

Dom šišmišima

Životinjski svijet nekoć je bio daleko raznolikiji. Samo ime planine izgovara svoju povijest. No, medvjedi već stoljećima ne žive na Medvednici. Urbanizacija je uzrok nestanka i drugih životinjskih vrsta: risa, vuka, jelena, tetrijeba i vidre. Da su oni itekako bili prisutni, dokazuju i imena okolnih sela i predjela: Medvedski breg, Vučja jama, Vukov dol ili Risovo polje.

Planina koja se vidi s gotovo svakog gradskog prozora koji gleda na sjever stanište je malih životinja, glodavaca, ali i velikih papkara kao što su srna i divlja svinja. Ima i manjih zvijeri poput divlje mačke, lisice, kune i lasice. One su pravi noćni lovci Medvednice.

Posebni stanari Medvednice su šišmiši. Tu ih je u Parku 24 vrste, od kojih je 7 na popisu vrsta Natura 2000, a jedna je nacionalno važna. Njihov su dom špilje, napušteni rudnici, kamenolomi, duplje drveća i potkrovlja kuća. U jednoj noći jedan šišmiš pojede do šestotinjak komaraca. Njihova korist uvelike premašuje mitove koji ih znaju koštati života jer ih se ljudi boje.

Okamenjena povijest u špilji Veternica

Medvednička špilja Veternica okamenjena je povijest. U njoj je zabilježen život prije 45 000 godina kada je bila sklonište neandertalcima, a danas u njoj obitavaju upravo šišmiši.

Geolozi obožavaju Medvednicu. Njezine su stijene dijelom nastale na dnu davno isparenih mora. Geološki ona je stara dama koja je kroz vrijeme izmijenila mnoga lica. U stijenama Medvednice pronađeni su fosili morskih organizama.



Planina je puna iznenađenja. Mnoge će iznenaditi i prisutnost krških polja. Krške su pojave skrivene gustom vegetacijom, ali poznavatelji planine znaju da na Medvednici ima i jama i vrtača i krških dolina i ponikava. Najveće je krško polje Ponikve koje je poput velike spužve u kojoj izviru i poniru medvednički potoci. Poniranjem voda s područja Ponikvi duž pukotina u stijenama formirana je i špilja Veternica koja se sa svojih više od 7000 m otkrivenih kanala ubraja među najdulje špilje u Hrvatskoj.

Medvednica je išarana potocima brdskoga tipa. Strmi gornji tok spušta se u ljepoti zvuka žive vode prema dnu planine. Fauna potoka ima i endemičnih vrsta, a ribe su, osim nekih potočnih vrsta, rijetke. Potok je mjesto života i zaštićenim vrlo sićušnim planktonskim rakovima: zagrebačkom rakušcu i rakušcu iz potoka Dolje i Bliznec.



Medvednica je planina koja je dijelila, a i dalje zemljopisno dijeli, urbani život od ruralnog, i oduvijek je bila put prožimanja života grada i sela. Rijetki se pogled iz vrela prirode pruža na velegrad s Medvedgrada, staroga grada na 593 metara visine izgrađenog u 13. stoljeću.

Za mnoge, mjesto koje podsjeća da u svakoj prilici pogled s gradskog prozora prema Sljemenu i Medvednici treba – obrnuti. I s Medvednice gledati Zagreb.

 

Park prirode Medvednica, jedan je od 19 nacionalnih parkova i parkova prirode obuhvaćenih projektom PARCS kojeg od 2014. godine provodi UNDP Hrvatska u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode. Rješavanje postojećih nejednakosti parkova u pogledu financiranja, unaprjeđenja ljudskih kapaciteta, ulaganja u infrastrukturu i energetsku učinkovitost objekata u parkovima glavni su ciljevi ovog projekta koji je omogućen darovnicom Globalnog fonda za zaštitu okoliša (GEF) u iznosu od 27 milijuna kuna. Očuvanje i zaštita parkova kao nacionalnih resursa važna je radi osiguravanja pitke vode, zdrave hrane, čistog okoliša i ljudskog zdravlja. Ulaganje u njihov razvoj također će doprinijeti razvoju lokalnih zajednica i otvaranju zelenih poslova.