U Hrvatskoj živi oko 1000 osoba s HIV infekcijom

2015.12.01

Obilježen 1. prosinca, Svjetski dan borbe protiv AIDS-a

 

ZAGREB, 1. prosinca 2015. - U Hrvatskoj  trenutno živi oko 1000 osoba s HIV infekcijom, od čega je oko 250 oboljelih od AIDS-a. Od 1985. godine kada je zabilježen prvi slučaj zaraze HIV-om u Hrvatskoj do sada je ukupno dijagnosticirana 1300 osoba s HIV infekcijom, od čega je dosada umrlo 220 oboljelih, od toga 16 osoba u ovoj godini, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objavljeni povodom Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a koji se svake godine obilježava 1. prosinca.

AIDS ili Sindrom stečene imunodeficijencije je bolest ljudskog imunološkog sustava, a karakterizira ju teško oštećenje imunološkog sustava uslijed čega tijelo ostaje bez obrane od štetnih djelovanja različitih sustava. Uzročnik je HIV koji napada zrele T4-limfocite, stanice koje direktno sudjeluju u imunološkoj reakciji protiv mnogih bolesti.

Posljednjih se godina u Hrvatskoj prosječno zabilježi oko 80 novih slučajeva HIV infekcije (gotovo tri puta manje od opće stope za zemlje EU/EEA), što Hrvatsku i dalje svrstava među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije. Najčešći način prijenosa HIV-a Hrvatskoj je spolni odnos bez zaštite (gotovo 90 posto slučajeva, od čega je u 60 posto slučajeva homoseksualni odnos način prijenosa).

Ključna skupina s većim rizikom od zaraze HIV-om u Hrvatskoj su muškarci koji imaju spolne odnose s osobama istog ili oba spola (udio od 59,8 posto u svim slučajevima HIV/AIDS-a te u manjem udjelu (5,6 posto) osobe koje su konzumirale drogu korištenjm nesterilnoga pribora.

Rano dijagnosticiranje prioritet

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije i UNAIDS-a (Zajedničkog programa Ujedinjenih naroda za HIV/AIDS), prošle je godine oko 37 milijuna ljudi živjelo s HIV-a. Dobra je vijest da se na globalnoj razini broj novih HIV infekcija smanjio za 35 posto u odnosu na 2000. godinu, a broj smrti uzrokovanih AIDS-om smanjio se za 42 posto u odnosu na 2005. godinu kada je zabilježen najveći broj smrtnih slučajeva od te bolesti. U 2014. godini u Europskoj uniji je zabilježno 29.992 slučaja HIV zaraze, s općom stopom od 5,9 na 100.000 stanovnika. No, zabrinjava podatak kako čak od 30 do 50 posto osoba zaraženih HIV-om ne zna da nose virus.

„Rano dijagnosticiranje HIV-a važno je radi što uspješnijeg liječenja i održavanja zdravlja te zaustavljanja prenošenja zaraze na druge“, objašnjava Iva Jovović, nacionalna savjetnica za HIV/AIDS pri UN Tematskoj skupini za HIV/AIDS. „U Hrvatskoj od zaraze HIV-om do dijagnoze prođe nekoliko godina, a svi koji se žele testirati mogu to napraviti u zavodima za javno zdravstvo te Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević“, dodaje Jovović.

Rano otkrivanje HIV-a i borba protiv diskriminacije ciljevi su koje je i Zajednički program Ujedinjenih naroda za HIV/AIDS (UNAIDS) postavio u okviru svojeg „90-90-90“ plana kojim se do 2020. želi postići da 90 posto svih osoba koje žive s HIV-om zna svoj status, da 90 posto onih kojima je dijagnosticirana HIV infekcija uzima odgovarajuću terapiju i da 90 posto njih postigne nemjerljivu količinu virusa u krvi. Nedavno usvojeni Ciljevi održivog razvoja do 2030. godine, također stavljaju naglasak na prevenciju HIV/AIDS-a te očuvanje spolnog i reproduktivnog zdravlja.