Norveška najbolja zemlja za život, Hrvatska na 47. mjestu

2015.12.16

FOTO: WIKIPEDIA


Predstavljen UNDP-ov izvještaj o društvenom razvoju

 

ZAGREB, 16. prosinca 2015. – Najbolja zemlja za život je Norveška, a Hrvatska se nalazi na 47. mjestu, pokazuju najnoviji podaci o društvenom razvoju za 2015. koje je Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) službeno predstavio.

Na drugom je mjestu Australija, slijede Švicarska, Danska i Nizozemska, Njemačka, Irska, Sjedinjene Američke Države, Kanada i Novi Zeland. Od 20 najboljih zemlja za život, 11 ih se nalazi u Europi. Na samom začelju liste od 188 zemalja nalaze se Eritreja, Centralna Afrička Republika i Niger.

Od zemalja u susjedstvu, najbolje je rangirana Slovenija na 25. mjestu, Crna Gora nalazi se na 49. mjestu, Srbija na 66., Makedonija na 81., a Bosna i Hercegovina na 85. mjestu. Hrvatska se kao i godinu ranije nalazi na 47. mjestu čime se svrstava u zemlje „vrlo visokog društvenog razvoja“ mjereno prema Indeksu društvenog razvoja koji uzima u obzir očekivano trajanje života i njegovu kvalietu, dohodak po glavi stanovnika, pismenost i druge faktore.

Fokus ovogodišnjeg izvještaja o društvenom razvoju je na područje rada koje se uvelike mijenja uslijed ekonomskih i financijskih kriza, tehnoloških promjena, globalizacije, starenja društva i ekoloških izazova. Visoko kvalificiranim radnicima i onima koji imaju pristup tehnologiji na raspolaganju su nove vrste poslova i novi načini rada. No, predviđa se kako će tehnološke inovacije dovesti do nestajanja mnogih poslova.

Globalno, izvještaj pokazuje kako 2 milijarde ljudi živi bolje sada nego 25 godina ranije zahvaljujući napretku u području obrazovanja i zdravstva. No, 830 milijuna ljudi i dalje živi s manje od dva dolara dnevno. Više od 200 milijuna ljudi, uključujući 74 milijuna mladih je nezaposleno, a 21 milijun ljudi se prisiljava na rad.

Žene čine čak 52 posto globalne radne snage, no svaka tri od četiri radna sata su im neplaćena. Žene često nose i teret skrbi za članove svojih obitelji, a starenjem stanovništva taj će se pritisak dodatno povećavati, upozorava se u izvještaju.  Globalno, žene u prosjeku zarađuju 24 posto manje od muškaraca i zauzimaju manje od četvrtine viših poslovnih pozicija u svijetu.

Osim toga, rizici vezani uz nesigurnost rada široko su rasprostranjeni:; 61 posto zaposlenih u  svijetu radi bez ugovora, a samo 27 posto svjetske zaposlene populacije ima odgovarajuću socijalnu zaštitu.

„Dostojanstven rad doprinosi ekonomiji, ali i obogaćuje ljudske živote. Sve zemlje moraju odgovoriti na nove izazove u svijetu rada te iskoristiti mogućnosti za poboljšanje života ljudi i osiguravanje dostojne egzistencije“, poručila je Helen Clark,  administratorica UNDP-a.

Demografske promjene, migracije i zaštita okoliša najveći izazovi za Europu

Kad je riječ o Europi, najveće izazove predstavljaju demografske promjene, migracije i zaštita okoliša. Stopu zaposlenosti u Europi i Centralnoj Aziji kreće se oko 51 posto, no velik problem je nezaposlenost mladih koja iznosi 19,5 posto, a u pojedinim zemljama taj je postotak još veći. U mnogim zemljama, niske stope prirasta u kombinaciji sa starenjem stanovništva i migracijama vode do smanjenja udjela radno sposobne snage.

Čak i kad postoje prilike za zaposlenje, žene u zemljama Europe i Centralne Azije zarađuju u prosjeku 19 posto manje od muškaraca, a 30 posto žena angažirano je u sferi tzv. ranjive zaposlenosti (samozaposleni i pomažući članovi kućanstava). Stoga se poziva na osiguravanje jednakih plaća, doličnog i plaćenog rodiljnog dopusta te bavljenjem problemima poput nejednakosti u pristupu radnim mjestima i uznemiravanja na radnom mjestu.

Sve je izraženiji jaz između vještina traženih na globalnom tržištu rada i stvarnih kvalifikacija radnika unatoč visokom postotku visokoobrazovanih u Europi i Centralnoj Aziji. Okretanje zelenim poslovima, energetskoj učinkovitosti i održivosti zahtijeva stjecanje novih znanja i vještina te prihvaćanje novih tehnologija i standarda. U konačnici, takav pristup osnažit će ljudski razvoj u zemljama Europe i Centralne Azije te učiniti njihove ekonomije održivijima, navodi se u izvještaju.

Izvještaj također ističe kako rad ubrzava društveni razvoj ako je temeljen na javnima politikama koje promiču produktivne, pristojno plaćene, zadovoljavajuće i kvalitetne mogućnosti zapošljavanja i rada. Takve politike doprinose razvoju vještina i potencijala radnika i radnica i ključno, omogućavaju pristup pravima, sigurnosti u blagostanju, a pri tome razvijaju i ciljane intervencije radi promicanja prava na rad skupina u nepovoljnom položaju.  Države će svoje mjere javnih politika koje se bave novim oblicima rada krojiti ovisno o vlastitim specifičnostima. No, izvještaj naglašava da svaka od tih strategija treba uključiti tri osnovne teme:

  • Novi društveni ugovor između vlada, društva i privatnog sektora koji će uzeti u obzir potrebe svih članova društva, posebno onih koji rade izvan formalnog sektora
  • Globalni dogovor među vladama koji garantira radnička prava i sigurnost diljem svijeta
  • Dostojni rad za svakog radnika i radnicu koji podržava slobodu udruživanja, pravičnost, sigurnost i ljudsko dostojanstvo u svijetu rada.

U Hrvatskoj i dalje problem visoka nezaposlenost te nesigurni uvjeti rada

Te su teme aktualne i u Hrvatskoj koja se sa registriranom stopom nezaposlenosti od 17, 2% nalazi među zemljama EU s najvišom nezaposlenošću. Promatrajući strukturu nezaposlenih osoba prema dobi, podaci ukazuju na to da čak 55 posto od ukupnog broja nezaposlenih pripada dobnoj skupini od 20 – 45 godina, odnosno najproduktivnijoj radnoj dobi. Gotovo polovica (oko 47 posto) od ukupnog broja nezaposlenih spada u skupinu dugotrajno nezaposlenih osoba, odnosno nezaposleni su dulje od godinu dana. 

Osim toga, određene skupine kao što su mladi, stari, žene, osobe s invaliditetom, pripadnici manjinskih skupina pa i čitave regije (pogođene de-industrijalizacijom) su u posebno nepovoljnom položaju kad se radi o pristupu radu. Mnogi su izloženi nepovoljnim uvjetima, nesigurnim i informalnim oblicima rada.

Pitanja dostojanstva, sigurnosti rada i zaposlenosti, fleksibilnosti tržišta rada, konkurentnosti poduzeća i zaposlenih, teme su koje su pod utjecajom globalizacije i ekonomske krize, sve češće stavljaju u prvi plan kad se govori o ekonomskom rastu i zapošljavanju. Kao i drugdje u svijetu, i u Hrvatskoj, postaje jasno da uobičajeni ili iskušani odgovori na ta pitanja više ne zadovljavaju te su potrebni novi modeli održivog i uključivog razvoja. Ovaj izvještaj nudi primjere kao inspiraciju za nove načine promišljanja i djelovanja za održivi društveni razvoj. 
 

Cijeli izvještaj može se pogledati OVDJE.

 

***
 

 

*Izvještaj o društvenom razvoju je godišnja publikacija koju Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) izdaje od 1990. godine. Izvješće se temelji na Indeksu društvenog razvoja, a nastalo je kao odgovor na isključivo ekonomske modele procjene društvenog razvoja. Ovogodišnji izvještaj obuhvatio je 188 zemalja te UN priznate teritorije diljem svijeta.


**Indeks društvenog razvoja skraćeno HDI (eng. Human Development Index)  mjeri prosječni napredak pojedine zemlje u tri osnovna područja: dug i zdrav život (mjereno prema očekivanom životnom vijeku), pristup obrazovanju (mjereno prema godinama obrazovanja i očekivanim godinama obrazovanja za djecu školske dobi) i pristojan standard života (mjereno prema BDP-u po stanovniku). Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) ovaj indeks za svoje godišnje Izvještaje o razvoju koristi od 1993. godine.