Kada će romskim ženama biti dozvoljeno da ostvare svoje snove?

2016.04.13

UNDP i Positive Negatives

Povodom Međunarodnog dana Roma objavljujemo priču o životu Romkinje Darije.

Priču prati i strip napravljen u suradnji UNDP-a i Positive Negatives, tvrtke specijalizirane za izradu literarnih stripova na suvremene teme iz života i ljudskih prava.

Autorica priče: Jasmina Papa, savjetnica u UNDP-u za teme socijalne uključenosti

Priču na engleskom jeziku možete pronaći ovdje.

 

Darija je Romkinja u tridesetim godinama iz Srbije. Kao i većina od milijun Roma u regiji, i ona živi u predgrađu velikoga grada i kao devet od deset Roma bori se sa siromaštvom.

Darijina situacija oslikava mnoge međusobno povezane dimenzije socijalne isključenosti s kojima se nosi većina Romkinja. Istraživanja pokazuju da tri od četiri Romkinje nemaju prihoda. Čak i kada bi našla posao, Darija bi mogla zaraditi samo pola plaće koju zarađuju žene koje nisu Romkinje.

Jedan od glavnih problema je razlika u razini obrazovanja. Skoro trećina romskih žena nema nikakvo formalno obrazovanje. Darija ima više sreće od većine svojih vršnjakinja. Uspjela je završiti osmogodišnje osnovnoškolsko obrazovanja za razliku od većine Romkinja koje se u prosjeku školuju pet do šest godina. Čak joj ni to nije puno pomoglo.

Darijin san da se nastavi školovati uskraćen joj je zbog teškog siromaštva njenih roditelja. Kada je imala tek četrnaest godina, njezin otac dogovorio joj je brak s mladim Romom iz bogatije obitelji kako bi otplatio neki dug. Njezina majka nije mogla to zaustaviti. U petnaestoj godini Darija je rodila prvo od troje djece.

Godinama kasnije, kada je njezin muž Darko izgubio posao na temelju lažne optužbe da je na poslu ukrao novac, Darijina se prošlost ponovila. Kada je Darko planirao dogovoriti udaju njihove petnaestogodišnje kćeri, Darija je odlučila da će postupiti mudrije od svoje majke. Skupila je svu snagu koju je imala i povela svoju djecu kod roditelja kako bi našla utočište.

Darija je protagonist novog stripa Programa Ujedinjenih naroda za razvoj koji prikazuje utjecaj ranih brakova na život Romkinja u Srbiji. Nedavno istraživanje UNICEF-a pokazuje da je skoro polovica Romkinja u zemlji u dobi od 15-19 godina u braku ili u vanbračnoj zajednici u usporedbi sa samo jednim od pet Roma u istoj dobi.

Taj se problem često “stavlja pod otirač”, prema njemu se odnosi kao prema staromodnoj tradiciji nekih društvenih grupa. Institucije raspravljaju da li je prikladno miješati se u tradicije koje se ne mogu ili ne trebaju prevenirati. Romski aktivisti, s određenim iznimkama, promišljaju da li bi razotkrivanje ovakvih praksi moglo rezultirati snažnim otporom od strane romske zajednice ili dubljom stigmatizacijom od strane većine. Na kraju, žene poput Darije su ostavljene da se nose sa svojom sudbinom same.

Osim problematične prakse stupanja u rane brakove, Romkinje se također suočavaju sa složenom kombinacijom patrijarhalne potlačenosti te političke i socioekonomske isključenosti. Unatoč mnogim raspravama o brojnim preprekama s kojima se Romkinje suočavaju, rješenja se rijetko provode u praksi. Izvješće o raznim vrstama isključenosti s kojima se suočavaju Romkinje govori da dosad nije učinjen značajan pomak u osvješćivanju o problemima i rješenjima, osim donošenja zakona protiv diskriminacije.

Jaz između Darijine realnosti i onoga što zakoni žele postići je ogroman. Romske zajednice trebaju pristup kvalitetnijem obrazovanju, zaposlenju i izvorima prihoda kao i pristup dostojnim uvijetima stanovanja i adekvatnim socijalnim uslugama. Nije li vrijeme da  svi zajedno podržimo romske žene i djevojčice da ostvare svoje snove o boljoj budućnosti?