Ima li Hrvatska sinergijski socijalni sustav?

2016.05.13

Strateški okvir mjera za učinkovitiji sustav socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj

 

Po prvi puta u Hrvatskoj imamo uvid u to koliko su i u kojoj mjeri socijalni programi i naknade na lokalnoj i regionalnoj razini komplementarni sustavu socijalnih naknada na nacionalnoj razini, odnosno postoje li preklapanja.

 

Suprotno očekivanjima, stručna analiza bazirana na podacima prikupljenim putem posebno prilagođenog upitnika koji je ispunilo 87% jedinica regionalne i lokalne samouprave, pokazuje da je većina programa i naknada na lokalnoj i regionalnoj razini komplementarnog karaktera u odnosu na programe središnje države, odnosno da ima relativno malo preklapanja među njima, što je jedan od  ključnih nalaza ovog istraživanja.

Takav je nalaz suprotan općem uvjerenju među stručnjacima o velikom broju paralelnih programa, a koje je očito bilo bazirano na parcijalnim informacijama. Ovo cjelovito istraživanje sada baca novo svjetlo na problem preklapanja nadležnosti i naknada, a ujedno daje i preporuke kako bi se preostale neusklađenosti mogle riješiti na korist onih kojima su socijalni programi najpotrebniji. Također, premda snažno centraliziran, ovaj izvještaj pokazuje da je sustav socijalne zaštite u Hrvatskoj istodobno rascjepkan te da postoji velik broj socijalnih naknada koje su raspršene kako horizontalno po različitim ministarstvima i administrativnim tijelima, tako i vertikalno između središnje i lokalnih razina vlasti.

Prikupljeni podaci iz upitnika koji je ispunilo 490 of 577 svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLPS) bili su podloga za cjelovitu stručnu analizu sustava socijalne zaštite, izdataka za socijalne naknade i socijalnih programa na razini središnje države te programa i socijalnih naknada na razini jedinica lokalne i regionalne samouprave. Analizu su izradili stručnjaci sa Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu, iz Instituta za javne financije, stručnjaci iz hrvatskog ureda UNDP-a, stručni suradnici Ministarstva socijalne politike i mladih te članovi Međusektorskog stručnog odbora iz različitih ministarstava i institucija zajedno s predstavnicima jedinica regionalne i lokalne samouprave.

Ovo su glavni zaključci analize:

  • Postoje značajne regionalne i lokalne razlike u pogledu financiranja programa socijalne zaštite, a te razlike rezultat su, prije svega, različitih fiskalnih kapaciteta JLPS (razlike u razini BDP-a per capita između najrazvijenijih i najnerazvijenijih županija su ne samo visoke nego i rastu).
  • Nerazvijenije JLPS susreću se s većom razinom socijalnih izazova  (npr. nezaposlenost, siromaštvo) i trebaju veću intervenciju socijalnim programima za ublažavanje socijalnih problema, međutim, zbog niske razine gospodarske aktivnosti proračunske mogućnosti za financiranje socijalnih programa bitno su ograničene.
  • Problem dvostruke nejednakosti: 1) ekonomske - koja je posljedica niže razine razvijenosti i kontinuiranog zaostajanja u razvoju, 2) socijalne - socijalne nejednakosti dodatno se pogoršavaju kao posljedica nemogućnosti slabije razvijenih JLPS da pruže adekvatnu razinu ‘socijalne zaštite' svojim građanima.
  • Iako je najveći broj prava u sustavu socijalne skrbi centraliziran, ipak od prvog zakona o socijalnoj skrbi iz 1997. godine JLPS dobivaju više ovlasti u području socijalne skrbi.
  • Najveći izazovi vezani su za daljnji proces decentralizacije sustava socijalne skrbi.
  • Najveće razlike vezane su upravo za ona prava koja se financiraju iz lokalnih proračuna (pomoć za stanovanje i ogrjev). 
  • Prema razini socijalnih izdataka dalmatinske županije su (uz izuzetak Zadarske) u gornjoj trećini županija, skupa sa Gradom Zagrebom, Primorsko-goranskom i Istarskom županijom.
  • Isto tako, prema visini izdataka za predškolski odgoj Dalmacija se nalazi iza zagrebačke i sjeverno-jadranske regije.
  • Ogromna većina gradova u dalmatinskim županijama izdvaja preko 10% proračuna za predškolski odgoj te je u ovoj regiji srazmjerno veći udio sredstava socijalne zaštite usmjeren na predškolsku djecu.
  • Jedino u Zadarskoj županiji sve tri jedinice područne i lokalne samouprave izdvajaju za socijalnu zaštitu manje od hrvatskog prosjeka te spada u skupinu županija koje najrijeđe koriste provjeru materijalnog stanja pri dodjeli naknada.
  • Kao i u većini drugih regija, dalmatinske županije najviše sufinanciraju socijalne projekte OCD koji su namijenjeni starijim osobama i osobama s invaliditetom.

Analiza poreznih olakšica prezentirana u izvješću sjajno se upotpunjuje s analizom socijalnih naknada. I dok smo o naknadama imali određena saznanja iz ranijih istraživanja ili statističkih pokazatelja, paralelno razmatranje poreznih olakšica omogućava znatno bolje sagledavanje cjeline državne intervencije u materijalno blagostanje građana. Ovaj dio analize je vrlo precizan, baziran je na simulacijskom modelu i otkriva neke nepoželjne odlike sadašnjeg stanja kao i moguće ishode alternativnih politika koje predlažu autori. Prezentirana je vjerodostojna procjena učinaka predloženih promjena u sustavu poreza na dohodak i sustavu dječjeg doplatka na ukupan dohodak građana i državni proračun. Takav model procjene učinaka kojim se podupiru prijedlozi i preporuke izvrstan je primjer potpore argumentiranoj stručnoj raspravi i zacijelo će naići na veliki interes nositelja javnih politika.

Navedena analiza sustava naknada dio je rezultata projekta „Sinergijski socijalni sustav“ u sklopu Programa Europske Unije za zapošljavanje i socijalnu solidarnost - PROGRESS (2007. - 2013.), kojega je provodilo Ministarstvo socijalne politike i mladih Republike Hrvatske u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj.

Projekt je također rezultirao izradom „Strateškog okvira za učinkovitiji sustav socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj“, a koji je izrađen sukladno preporukama  slijedom izvješća „Struktura naknada, izdaci i korisnici programa socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj“ te analize „Sustavi socijalne zaštite u Austriji i Sloveniji: primjeri dobre prakse“.

Navedeni Strateški okvir uključuje prijedloge mjera za unaprjeđenje planiranja i ciljanja socijalnih  programa, kako bi se  sredstva namijenjena suzbijanju siromaštva efikasnije planirala i raspoređivala onima kojima su najpotrebnija, a uz ostvarivanje bolje povezanosti i usklađenosti lokalnih programa socijalnih naknada sa sredstvima iz državnog proračuna. Prijedlozi strateških mjera vezani su uz ciljeve boljeg usmjeravanja socijalnih naknada i izdataka te na uklanjanje preklapanja u dodjeli naknada i usluga na različitim razinama vlasti. To znači da se predložene mjere uglavnom odnose na programe izvan sustava socijalnog osiguranja, tj. na socijalnu skrb, socijalnu zaštitu na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, naknade i usluge djeci i obiteljima te porezne olakšice.